Akademija SAIN od 22. juna u 18 sati u Zanatskom domu u Novom Sadu kreće sa serijom predavanja na temu izuma, a razlog tome je edukacija građana o važnostima izuma.
Seriju predavanja, otvara akademik SAIN Veljko Milković sa izlaganjem na temu ” Darvin pada pred izumom”.
Najstariji čovekovi preci bili su isprava kolekcionari hrane. Osnovni izvor ishrane bili su im plodovi raznih biljaka koje su brali ili prikupljali na tlu. Oko 2 mil. G. Pr. Kr. praljudi su počeli loviti male životinje pri čemu su počeli koristiti prva pomagala. Kao prvo oružje koristili su odlomljenu granu drveta i neobrađene komade kamena. U kasnijim periodima kao uruđe su koristili oblutke koje poluobrađene pronalaze u dolinama reka, navodi Milković.
Prema njegovim rečima, klimatske promene i teži uslovi života u travnatim područjima nagnali su tadašnje praljude da započnu izrađivati prva primitivna oruđa od obrađenog kamena. Javio se ručni klin koji se počeo koristiti oko 600 hiljada g. Pr. Kr. Ručni klin izrađivan je postepenim okresivanjem većeg komada kamena. Okresivanje se nastavljalo dok se nije dobilo dovoljno zašiljeno i oštro oruđe.
Oko 250 hiljada g. Pr. Kr. praljudi izrađuju ručne šiljke na kojima su odlomljeni sitni listići kamena. Neandertalski pračovjek izrađivao je prva primitivna koplja koja su mu služila za lov većih životinja. Izrađivali su i oštre, grubo obrađene noževe od kamena ili kosti životinja, ističe sagovornik.
Krajem starijeg kamenog doba (o. 12.000 g. Pr. Kr.) nove promene klime i prestanak ledenog doba prisilile su pretke današnjeg čoveka (homo sapiens) da se prilagodi novim prilikama i nestanku starih tromih životinjskih vrsta (npr. Mamuta). Za lov na brzu vrstu divljači bila su potrebna nova oružja. Stoga su izumljena oružja koja omogućavaju lov na daljinu: luk i strele, pračka, a usuvremenjeno je koplje. Radi lakšeg ulova ribe došlo je do pronalaska udice, a u lovu se sve više koristio harpun i drugi pribor za ribarenje, zaključio je Milković.
U srednjem kamenom dobu (o. 10.000 - o. 6.500 g. Pr. Kr.) Čovek je izrađivao glave sekira od grubo glačanog kamena na koji se kao drška nataknuo komad obrađenog drveta. U mlađem kamenom dobu (o. 6500 - o. 3500. g. Pr. Kr.) Glave kamenih sekira izrađivale su se od fino glačanog kamena, a pojavili su se i fino obrađeni oštri noževi od kamene ili slonove kosti.
Inače, sem na ovu temu Milković će govoriti i o patentima i njihovom bodovanju.
Seriju predavanja, otvara akademik SAIN Veljko Milković sa izlaganjem na temu ” Darvin pada pred izumom”.
Najstariji čovekovi preci bili su isprava kolekcionari hrane. Osnovni izvor ishrane bili su im plodovi raznih biljaka koje su brali ili prikupljali na tlu. Oko 2 mil. G. Pr. Kr. praljudi su počeli loviti male životinje pri čemu su počeli koristiti prva pomagala. Kao prvo oružje koristili su odlomljenu granu drveta i neobrađene komade kamena. U kasnijim periodima kao uruđe su koristili oblutke koje poluobrađene pronalaze u dolinama reka, navodi Milković.
Prema njegovim rečima, klimatske promene i teži uslovi života u travnatim područjima nagnali su tadašnje praljude da započnu izrađivati prva primitivna oruđa od obrađenog kamena. Javio se ručni klin koji se počeo koristiti oko 600 hiljada g. Pr. Kr. Ručni klin izrađivan je postepenim okresivanjem većeg komada kamena. Okresivanje se nastavljalo dok se nije dobilo dovoljno zašiljeno i oštro oruđe.
Oko 250 hiljada g. Pr. Kr. praljudi izrađuju ručne šiljke na kojima su odlomljeni sitni listići kamena. Neandertalski pračovjek izrađivao je prva primitivna koplja koja su mu služila za lov većih životinja. Izrađivali su i oštre, grubo obrađene noževe od kamena ili kosti životinja, ističe sagovornik.
Krajem starijeg kamenog doba (o. 12.000 g. Pr. Kr.) nove promene klime i prestanak ledenog doba prisilile su pretke današnjeg čoveka (homo sapiens) da se prilagodi novim prilikama i nestanku starih tromih životinjskih vrsta (npr. Mamuta). Za lov na brzu vrstu divljači bila su potrebna nova oružja. Stoga su izumljena oružja koja omogućavaju lov na daljinu: luk i strele, pračka, a usuvremenjeno je koplje. Radi lakšeg ulova ribe došlo je do pronalaska udice, a u lovu se sve više koristio harpun i drugi pribor za ribarenje, zaključio je Milković.
U srednjem kamenom dobu (o. 10.000 - o. 6.500 g. Pr. Kr.) Čovek je izrađivao glave sekira od grubo glačanog kamena na koji se kao drška nataknuo komad obrađenog drveta. U mlađem kamenom dobu (o. 6500 - o. 3500. g. Pr. Kr.) Glave kamenih sekira izrađivale su se od fino glačanog kamena, a pojavili su se i fino obrađeni oštri noževi od kamene ili slonove kosti.
Inače, sem na ovu temu Milković će govoriti i o patentima i njihovom bodovanju.
Коментари
Постави коментар